MIROVINSKI SUSTAV I PRERASPODJELA DOHOTKA

Transcription

1 Istražvačk projekt MIROVINSKI SUSTAV I RERASODJELA DOHOTKA uz potporu Zagreb, 3. studenoga

2 Naručtelj projekta: Zaklada Fredrch Ebert raška 8, Zagreb Izvrštelj projekta: INSTITUT ZA JAVNE FINANCIJE Smčklasova 21, Zagreb Tel: (1) Fax: (1) e-mal: Istražvač: dr. sc. Ivca Urban (vodtelj projekta) dpl. ng. Dušan Munđar dr. sc. redrag Bejakovć 2

3 SADRŽAJ REDGOVOR... 5 SAŽETAK... 6 ABSTRACT... 7 OIS TABLICA... 9 OIS SKRAĆENICA UVOD MODEL ZA IZRAČUN MIROVINA I OKAZATELJA RERASODJELE Osnovna oblježja modela za zračun mrovna olazn faktor, vrjednosn bodov aktualna vrjednost mrovne Uvjet za odlazak u mrovnu olazn faktor Vrjednosn bodov prosječn vrjednosn bodov Aktualna vrjednost mrovne Izračun mrovne z sustava međugeneracjske soldarnost Skupne A B Mrovna za skupnu D Mrovna za skupnu C Izračun mrovne z sustava kaptalzrane štednje Oporezvanje plaća mrovna Dodatn doprnos za zdravstveno osguranje na mrovne orez na dohodak od mrovne Doprnos za mrovnsko osguranje orez na dohodak od plaće rmjer zračuna mrovne Tpzran pojednc rmjer zračuna: C85M Izračun pokazatelja preraspodjele Sadašnje vrjednost mrovna plaća arametr modela scenarj Mrovna z hpotetčkog mrovnskog sustava Gnjev koefcjent TEORIJSKI OKVIR Uvod Općento o mrovnskom osguranju preraspodjel Teorjsk okvr regled novjh stražvanja Učnc preraspodjele u mrovnskom sustavu: mnmalna mrovna Zaključak REZULTATI okazatelj preraspodjele

4 4.2. reraspodjela unutar generacje Usporedba razlčth scenarja za podskupnu D2M Muškarc žene u starosnoj prjevremenoj starosnoj mrovn Razlčte generacje osguranka Razlčte generacje osguranka u starosnoj mrovn ZAKLJUČAK LITERATURA

5 REDGOVOR Istražvačk projekt Mrovnsk sustav raspodjela dohotka (Croatan ublc enson System and Income Redstrbuton) zrađen je uz fnancjsku potporu Zaklade Fredrch Ebert. U radu na projektu sudjeloval su stražvač Insttuta za javne fnancje Ivca Urban (vodtelj projekta) redrag Bejakovć, te Dušan Munđar s Fakulteta organzacje nformatke. Cljev stražvanja bl su upoznat glavne odrednce preraspodjele dohotka u hrvatskom mrovnskom sustavu te zradt model za zračun mrovna pokazatelja preraspodjele dohotka. Na temelju spoznaja koje smo stekl alata koje smo razvl, u nastavku stražvanja moć ćemo znjet konkretnje ocjene prednost slabost sustava te prjedloge za njegovo poboljšanje. Srdačno zahvaljujemo gospođ Ljljan Marušć z Hrvatskog zavoda za mrovnsko osguranja na vrjednm savjetma komentarma. Zahvaln smo svma koj su sudjeloval u rasprav na predstavljanju rezultata stražvanja održanom 28. studenog 211. u Insttutu za javne fnancje. dr. sc. Ivca Urban Zagreb, 3. studenog

6 SAŽETAK Cljev ovog stražvanja bl su (a) upoznat elemente mrovnskog sustava ostale čmbenke koj zazvaju preraspodjelu dohotka, (b) zradt mkrosmulacjsk model mrovnskog sustava kojm se zračunavaju mrovne za tpzrane pojednce, (c) otkrt glavne obrasce preraspodjele dohotka u mrovnskom sustavu. reraspodjelu dohotka u mrovnskom sustavu zazvaju mrovnske formule, al njena snaga ovs o makroekonomskm demografskm čmbencma kao što su velčna raspodjela bruto plaćâ, stope prnosa mrovnskh fondova očekvano trajanje žvota. Kako se rad o dugm razdobljma, konačn učnak je nezvjestan. Glavn do stražvanja bo je zrada mkrosmulacjskog modela kojm se na temelju ulaznh podataka parametara zračunavaju plaće, doprnos, mrovne porez tpzranh pojednaca. Na temelju cjeložvotnh znosa th varjabl dobven je pokazatelj mrovnsk porez, kao razlka sadašnje vrjednost svh doprnosa koje je uplato pojednac očekvane sadašnje vrjednost svh mrovna koje će prmt. Ako su doprnos već od mrovna, pojednac zapravo fnancra mrovne drugh umrovljenka na taj se načn vrš raspodjela dohotka. Analza je pokazala da mrovnsk sustav zazva preraspodjelu dohotka od pojednaca s všm dohocma onma s nžm dohocma. Tme pojačava progresvnost cjelokupnog fskalnog sustava. Učnak unutargeneracjske preraspodjele povećava se s rastom prosječne bruto plaće, a smanjuje s povećanjem stope prnosa mrovnskh fondova. Ako očekvano trajanje žvota osoba ste generacje raste s dohotkom, učnak preraspodjele se smanjuje. Ovm stražvanjem upoznal smo glavne odrednce preraspodjele dohotka u mrovnskom sustavu. Izradl smo model mrovna kojm se na jednostavan brz načn mogu obavt smulacje razlčth scenarja. Defnral smo mrovnsk porez ostale pokazatelje preraspodjele. Na temelju th spoznaja alata u nastavku stražvanja moć ćemo znjet konkretnje ocjene dobrh lošh strana sustava te prjedloge za njegovo poboljšanje. 6

7 ABSTRACT The objectves of ths study were (a) to reveal whch elements of the penson system and whch other factors lead to ncome redstrbuton, (b) to buld a mcro-smulaton model of the Croatan publc penson system n whch pensons are calculated for standardzed ndvduals, and (c) reveal the man patterns of ncome redstrbuton n the penson system. Income redstrbuton of the penson system s nduced by penson formulas, but ts strength depends on the macroeconomc and demographc factors such as the sze and dstrbuton of gross wages, rates of return of penson funds and lfe expectancy. Snce the long perods are nvolved, the fnal effects are uncertan. The man part of ths research was to develop a mcro-smulaton model, whch converts the nput data and parameters nto wages, benefts, pensons and taxes typfed ndvduals. Based on the lfetme amounts of these varables, the ndcator "penson tax" s obtaned, as the dfference between the present value of all penson contrbutons pad by the ndvdual and the expected present value of pensons to be receved. If the contrbutons of some ndvdual exceed her pensons, she actually "fnances" the pensons of other pensoners and n ths way ncome redstrbuton comes nto exstence. Analyss showed that the penson system causes a redstrbuton of ncome from ndvduals wth hgher ncomes to those wth lower ncomes. Ths ncreases progressvty of the overall fscal system. The effect of ntra-generatonal redstrbuton ncreases wth the growth of average gross wages and decreases wth the rate of return of penson funds. If the lfe expectancy of persons of the same generaton ncreases wth ncome, the redstrbuton effect s reduced. Durng ths research we have recognzed the man determnants of ncome redstrbuton n the penson system. We created a mcro-smulaton model of pensons whch enables us to perform smulatons of dfferent scenaros n a smple and effcent manner. We have defned the penson tax and other ndcators of redstrbuton. Based on these concepts and tools n the followng studes we wll be able to present more concrete assessment of good and bad sdes of the penson system and make advces for ts mprovement. 7

8 8

9 OIS TABLICA Tablca 1. Skupne osguranka Tablca 2. Umanjenje polaznog faktora za svak mjesec ranjeg odlaska u mrovnu Tablca 3. Smanjenje polaznog faktora kod prjevremenog odlaska u mrovnu Tablca 4. ovećanje polaznog faktora zbog ostanka u osguranju nakon obvezne grance Tablca 5. Usporedba mrovna dvaju pojednaca u skupn C85M Tablca 6. Očekvano trajanje žvota prema spolu godnama starost, Tablca 7. arametr osnovnog alternatvnh scenarja Tablca 8. Korekcjsk faktor stopa smrtnost očekvano trajanje žvota u dob 65 godna za razlčte pojednce u skupn D2M Tablca 9. okazatelj Tablca 1. okazatelj za skupnu D2M4 scenarj S OIS GRAFIKONA Grafkon 1. Mjesečna mrovna z MOD-a za jednokratnu uplatu od 1. kuna... 3 Grafkon 2. orezn raspored za mrovne Grafkon 3. orezn raspored za plaće Grafkon 4. Realna bruto plaća od 197. do 211., u kunama Grafkon 5. onder za zračun Gnjevh koefcjenata Grafkon 6. okazatelj za podskupnu D2M4, scenarj S1 S Grafkon 7. Stlzran Gnjev koefcjent za podskupnu D2M4, scenarj S1 S Grafkon 8. okazatelj za podskupne D2M4, D5M35, D5Z4 D5Z Grafkon 9. okazatelj za podskupne D2M4, B84M4, C84M4 D12M Grafkon 1. Stlzran Gnjev koefcjent za razlčte podskupne, scenarj S Grafkon 11. rosječna porezna stopa mrovnskog poreza za podskupne D2M4, B84M4, C84M4 D12M4, u trenutku umrovljenja, osnovn scenarj

10 OIS SKRAĆENICA D datum: 1. sječnja 22. HZMO Hrvatsk zavod za mrovnsko osguranje OMS obvezn mrovnsk sustav S prosječna porezna stopa ZOD1 Zakon o doprnosma (NN 84/8, NN 152/8, NN 94/9, NN 18/11) ZOD2 Zakon o zmjenama dopunama Zakona o doprnosma (NN 152/8) ZOMO1 Zakon o mrovnskom osguranju (NN 13/1 pročšćen tekst, NN 61/11) ZOMO2 Zakon o zmjenama dopunama zakona o mrovnskom osguranju (NN 121/1) ZOMO3 Zakon o odgod usklađvanja mrovna u razdoblju od 1. sječnja do 31. prosnca 211. godne (NN 139/1) ZOMO4 Zakon o dodatku na mrovne ostvarene prema Zakonu o mrovnskom osguranju (NN 79/7 NN 114/11) ZOMO5 Zakon o dopun Zakona o mrovnskom osguranju (NN 114/11) ZONM Zakon o najvšoj mrovn (NN 162/98, 82/21) ZOD Zakon o porezu na dohodak (NN 177/4, NN 73/8, NN 8/1, NN 114/11) 1

11 1. UVOD O preraspodjel dohotka govormo kada država svojm aktvnostma 1 mjenja obrazac dstrbucje dohotka nastao djelovanjem tržšnh sudonka. Svaka aktvnost države zazva preraspodjelu dohotka, al su neke aktvnost posebno motvrane preraspodjelom. rmjerce, socjalnm naknadama za sromašne progresvnm porezom na dohodak prenos se do dohotka od onh koj su na tržštu sposobn zaradt dovoljna sredstva za vlastto uzdržavanje onma koj nsu. reraspodjela dohotka od pojednaca s všm dohocma prema onma s nžm dohocma vod smanjenju dohodovne nejednakost, odnosno snžavanju apsolutnh relatvnh razlka zmeđu dohodaka razlčth pojednaca obtelj. No, zbog složenost fskalnog sustava ne možemo unaprjed znat kolko velka je preraspodjela dohotka odvja l se ona uvjek u spomenutom smjeru. O spoznaj obrazaca preraspodjele brne se grana javnh fnancja koja se zove fskalna ncdencja. Ukratko, nastoj se zmjert kolko korst od države dobvaju razlčt pojednc, a kolko tereta snose plaćanjem poreza drugh davanja. Tako se može procjent kolka je neto korst l neto teret od državnog djelovanja za razlčte pojednce l obtelj, povezanost te korst l tereta s ostvarenm tržšnm dohotkom l prpadnost određenoj soco-ekonomskoj skupn. Državn, javn l obvezn mrovnsk sustav (OMS) obavlja aktvnost socjalnog osguranja. Osguranc OMS-a su pojednc koj na razlčte načne zarađuju dohotke na tržštu. Njhova obaveza je plaćat doprnose, a zauzvrat ostvaruju razlčta prava. rje svega, OMS osgurava svojm članovma prhode u razdoblju starost, kada vše nsu sposobn radt zarađvat potreban dohodak za vlastto uzdržavanje. U tom smslu, OMS vrš funkcju štednje pojednca za starost, odnosno premješta njegova fnancjska sredstva z sadašnjost u budućnost. Međutm, OMS nud druga prava, a to su osguranje u slučaju nesposobnost za daljnj rad u oblku nvaldske mrovne, osguranje prhoda članovma obtelj osguranka u slučaju 1 Aktvnost države možemo podjelt u nekolko skupna: socjalno osguranje, pružanje javnh usluga, zgradnja održavanje nfrastrukture, regulacja prozvodnje tržšta. Sredstva za njhovo fnancranje prkupljaju se oporezvanjem, prkupljanjem doprnosa obveznog osguranja, prstojbama, zadužvanjem, prodajom movne, td. 11

12 njegove smrt, zajamčena najnža mrovna, td. Dakle, neke od funkcja koje obavlja OMS stovjetne su onma koje obavlja opć sustav socjalne zaštte, pa tako možemo reć da OMS predstavlja mehanzam preraspodjele dohotka paralelan sustavu socjalnh naknada poreza na dohodak. Zbog velke raznolkost u pogledu vrsta osguranka, uvjeta pr kojma se ostvaruju prava z OMS-a, te duljn trajanja prava, pretpostavljamo da će se znos uplaćenh doprnosa ostvarenh korst značajno razlkovat zmeđu pojednačnh osguranka. Stoga se postavljaju ptanja: koj element OMS-a u Hrvatskoj zazvaju preraspodjelu dohotka, kakav je njen obrazac kolk je njen ntenztet? Odgovore na ta ptanja pokušalo je dat stražvanje čje rezultate predstavljamo u ovoj studj. Zbog složenost područja, ogrančenog vremena čnjence da se rad o početnom stražvanju ovakve narav, u ovom stražvanju nsmo se mogl bavt svm djelovma OMS-a, odnosno svm vrstama osguranka svm oblcma prava z mrovnskog osguranja. Umjesto toga, usredotočl smo se na do koj zapravo čn okosncu sustava: osguranke posloprmce koj odlaze u starosne prjevremene starosne mrovne. Napravljen su zračun za velk broj tpzranh pojednaca muškaraca žena koj su počel radt zmeđu godne, a odlaze u starosnu l prjevremenu starosnu mrovnu od 215.(21.) do 245. godne. Dakle, orjentral smo se na budućnost, pa analzramo osguranke koj će tek odlazt u mrovnu. 2 Za razlčte tpzrane pojednce prvo su zračunate plaće, doprnos, porez na dohodak mrovne za cjel žvotn vjek. Zatm su na temelju th osnovnh pokazatelja dobven nov pokazatelj koj govore o splatvost OMS-a za razlčte tpove osguranka. Jedan takav pokazatelj mrovnsk porez je razlka sadašnje vrjednost svh doprnosa koje je pojednac uplato u OMS očekvane sadašnje vrjednost svh mrovna koje će prmt. Ako su doprnos već od mrovna, pojednac zapravo fnancra mrovne drugh umrovljenka na taj se načn vrš preraspodjela dohotka. 2 Analzu umrovljenka koj su u mrovnu otšl do 21. ostavljamo za neko kasnje stražvanje, a ono b se trebalo zasnvat na stvarnm podacma o doprnosma (osnovcama) mrovnama osguranka / umrovljenka. 12

13 Iako je stražvanje usmjereno na mrovnsk sustav, uočl smo nužnost uključvanja drugh fskalnh elemenata koj su s njme usko povezan, a to su porez na dohodak ostal doprnos. Ova analza utre put opsežnoj analz cjeložvotnog dohotka ncdencje sustava socjalnog osguranja, koje uz mrovnsk sustav obuhvaća zdravstveno osguranje osguranje od nezaposlenost. S obzrom da se učnc ovh sustava na dohodak pojednca prostru kroz čtav žvot, upravo je takva analza najprkladnja. Ova studja sastoj se od pet poglavlja. Nakon uvoda, u drugom poglavlju sljed ops modela za zračun plaća, mrovna, doprnosa poreza na dohodak za tpzrane pojednce koj odlaze u redovnu prjevremenu starosnu mrovnu nakon 21. godne. Sljed ops raznh pokazatelja preraspodjele mrovnskog poreznog sustava koj se kasnje korste u analz. Treće poglavlje sadrž teorjsk okvr preraspodjele u mrovnskom sustavu. U četvrtom poglavlju prkazan su rezultat analze za razlčte skupne tpzranh pojednaca nekolko scenarja. Na kraju dolaz zaključak. 13

14 2. MODEL ZA IZRAČUN MIROVINA I OKAZATELJA RERASODJELE 2.1. Osnovna oblježja modela za zračun mrovna U ovom poglavlju detaljno opsujemo model kojm se zračunavaju plaće, doprnos, porez mrovne tpzranh pojednaca. Model se sastoj od procedura koje na temelju ulaznh podataka zadanh parametara zračunavaju razlčte varjable potrebne da b se na kraju zračunala vsna mrovne tpzranog pojednca u nekom razdoblju. Te procedure zasnovane su na razlčtom zakonma, nformacjama dostupnma na web strancama drugm zvorma. 3 Ulazn podac odnose se na tpzranog pojednca, a to su spol, godna dob ulaska u sustav mrovnskog osguranja, radn vjek, vsna bruto plaće tjekom radnog vjeka broj godna provedenh u mrovn. arametr modela služe zračunu osnovnh varjabl za koje moramo predvđat buduće vrjednost, a to su stopa promjene prosječne bruto plaće, stopa promjene ndeksa cjena, td. Važno oblježje modela je da analzra umrovljenke koj su počel radt prje velkh promjena u sustavu mrovnskog osguranja 22. godne, kada je sustavu međugeneracjske soldarnost (I. stup) prdodan sustav kaptalzrane štednje (II. stup). Zbog toga je model složenj nego da se bavo samo novom generacjom osguranka, al omogućuje usporedbu mrovna th osguranka s onma koj će mrovnu ostvarvat prema formulama z prethodnog sustava. Model se sastoj od sljedećh djelova modula: A. parametr G. mrovna z I. stupa za skupnu A B B. osnovne varjable H. mrovna z I. stupa za skupnu C C. defnranje tpzranog pojednca I. mrovna z I. stupa za skupnu D D. mrovna z II. stup-a J. oporezvanje mrovna plaća E. polazn faktor K. Očekvane sadašnje vrjednost F. vrjednosn bodov Dakle, od 1. sječnja 22. (skraćeno D ) u nastuple su važne promjene koje su osguranke podjelle u nekolko skupna, za koje se u zračunu mrovne prmjenjuju razlčte formule. Ovdje su te skupne nazvane A, B, C D. 3 Vdjet pops zakona u uvodnom djelu studje. Web strance: Hrvatsk zavod za mrovnsko osguranje (HZMO) [ orezna uprava (U) [ 14

15 Skupnu A čne osguranc koj su na D bl starj od 5 godna. On su od početka radnog vjeka uključen u I. STU, a nsu dobl prlku uključt se u II. stup. Skupnu B C čne osguranc koj su na D mal zmeđu 4 5 godna. Njma je ponuđena mogućnost slobodnog zbora ulaska u II. stup. U skupn B su on koj su odbl uć u II. stup, a u skupn C on koj su prstal. U skupnu C također spadaju osguranc koj su na D mal manje od 4 godna. Konačno, skupnu D čne osguranc koj su počel radt nakon D, bez obzra na dob, a on su automatsk uključen u I. u II. stup. Tablca 1. Skupne osguranka Skupna Osguranc Osguranc Ops I. stupa? II. stupa? A da ne na D bl su starj od 5 godna B da ne na D bl su u dob zmeđu 4 5 godna, a odlučl su ne uključt se u II. stup C da da na D bl su u dob zmeđu 4 5 godna, a odlučl su uključt se u II. stup l su bl mlađ od 4 godna D da da postal su po prv puta osguranc I. II. stupa nakon D D = 1. sječnja olazn faktor, vrjednosn bodov aktualna vrjednost mrovne U ovom djelu opsujemo nekolko važnh elemenata I. stupa, a to su polazn faktor, prosječn vrjednosn bodov aktualna vrjednost mrovne. rje toga ukratko ćemo opsat uvjete odlaska u starosnu prjevremenu starosnu mrovnu Uvjet za odlazak u mrovnu Najmanj broj godna staža potreban za odlazak u starosnu mrovnu je 15 godna, a vrjed za muškarce žene, u svm godnama (ZOMO1 3-1). Za odlazak u starosnu mrovnu osgurank muškarac mora mat 65 godna. Za prjevremenu starosnu mrovnu granca je 6 godna, al uz uvjet da je napunjeno 35 godna staža (ZOMO1 31). Za žene u 21. godn te su grance za 5 godna nže: za starosnu mrovnu 6 godna, a za prjevremenu starosnu 55, uz uvjet navršenh 3 godna staža. Međutm, procesom prlagodbe koj će trajat od 21. do 23., grance dob staža za žene pomču prema onma koje vrjede za muškarce, to po 3 mjeseca u svakoj godn (ZOMO2 26). Tako će, prmjerce, u 22. obvezna dob žene za starosnu mrovnu znost 62,5 godna, a za prjevremenu starosnu 57,5 godna, uz uvjet da je navršla 32,5 godna staža. Na 15

16 kraju prlagodbe, 23., uvjet za mrovnu će se zjednačt s onma za muškarce (ZOMO ) olazn faktor Osobe koje du u mrovnu prje propsane dob korste mrovnu tjekom dužeg vremenskog razdoblja, a uplaćuju doprnose tjekom kraćeg razdoblja. rmjerce, osobe X Y obje žve 85 godna; X je u mrovnu otšla s 65 godna 4 godna radnog staža, a Y s 6 godna 35 godna radnog staža. Dakle, osoba Y je doprnosla sustavu 5 godna manje od osobe A, a užvat će korst od mrovnskog sustava 5 godna dulje. Zbog toga su u sustav mrovnskog osguranja ugrađen element koj trebaju ujednačt omjer uloženog dobvenog za razlčte osobe. Takav element je polazn faktor. Osnovna vrjednost polaznog faktora je 1, al može bt manja l veća od 1, ovsno o dob mrovnskom stažu osguranka na dan odlaska mrovne (ZOMO1 78). Ako osgurank muškarac de u mrovnu prje navršenh 65 godna starost, polazn faktor se trajno umanjuje za svak mjesec prjevremenog umrovljenja, a to smanjenje ovs o broju godna mrovnskog staža broju mjesec ranjeg odlaska u mrovnu. S druge strane, ako de u mrovnu nakon navršenh 65 godna starost, polazn faktor trajno se uvećava. rjelazno razdoblje za žene o kojem smo govorl vezano uz uvjete odlaska u mrovnu odnos se na polazn faktor. ravla su povoljnja za žene u 21. godn, al se 23. zjednačavaju za žene muškarce. Tablca 2 prkazuje umanjenja polaznog faktora. Ako je broj godna staža muškarca (l žene nakon 23.) jednak 35 l 36, za svak mjesec prjevremenog umrovljenja polazn faktor trajno se umanjuje za,34. Ako je broj godna staža već, umanjenja su manja, pa za staž od 4 godna, za svak mjesec ranjeg odlaska u mrovnu polazn faktor se umanjuje za,15 (vdjet ZOMO , ZOMO2 28). Tablca 2. Umanjenje polaznog faktora za svak mjesec ranjeg odlaska u mrovnu Mjesečno umanjenje Godne staža Muškarc / žene 23. Žene 21. Žene 22.,34 do 36 do 31 do 33,5, ,5, ,5, ,5,15 4 vše 35 vše 37,5 vše 16

17 Kolk je polazn faktor za muškarca koj rad bez prekda od 25. godne žvota odlaz u mrovnu s navršene 63 godne? On odlaz u mrovnu s 38 godna staža, pa mu se polazn faktor za svak mjesec prjevremenog odlaska u mrovnu smanjuje za,24, što pomnoženo s 24 daje,576, pa polazn faktor znos 1,576 =,9424. Taj znos umanjenja,576 prkazuje Tablca 3, na sjecštu stupca 38 retka 63, u prvom djelu tablce (Muškarc u svm godnama žene nakon 23.). Također ga možemo pronać u drugom djelu tablce (Žene 21.), na sjecštu stupca 33 retka 58,, a to znač da žene 21. godne maju sto umanjenje polaznog faktora za pet godna manje staža navršenh godna nego muškarc. Ist znos umanjenja nalaz se u trećem djelu tablce (Žene 22.), na sjecštu stupca 35,5 retka 6,5, što znač da se povoljnost žena smanjuje kako se prblžavamo 23. Tablca 3. Smanjenje polaznog faktora kod prjevremenog odlaska u mrovnu Godne staža Starost na odlasku u mrovnu 1. Muškarc u svm godnama žene nakon ,,24,24,174,144,114,9 61,,1632,1632,1392,1152,912,72 62,,1224,1224,144,864,684,54 63,,816,816,696,576,456,36 64,,48,48,348,288,228,18 65,,,,,,, 2. Žene ,,24,24,174,144,114,9 56,,1632,1632,1392,1152,912,72 57,,1224,1224,144,864,684,54 58,,816,816,696,576,456,36 59,,48,48,348,288,228,18 6,,,,,,, 3. Žene ,5 33,5 34,5 35,5 36,5 37,5 57,5,24,24,174,144,114,9 58,5,1632,1632,1392,1152,912,72 59,5,1224,1224,144,864,684,54 6,5,816,816,696,576,456,36 61,5,48,48,348,288,228,18 62,5,,,,,, 17

18 Smanjenjem polaznog faktora kažnjava se prjevremeno umrovljenje. S druge strane, posljevremeno umrovljenje se nagrađuje. Name, polazn faktor se trajno uvećava ako osgurank stječe mrovnu nakon što je napuno 65 godna žvota, to za,15 za svak mjesec zmeđu navršene godne, što znač da ukupno povećanje polaznog faktora znos najvše,9. Spomenuta dobna granca od 65 godna vrjed za muškarce za žene od 23. godne, jednaka je obveznoj dobnoj granc za starosnu mrovnu. Za žene u 21. ta granca je znosla 6 godna, a procesom prlagodbe povećava se za 3 mjeseca godšnje, da b se 23. zjednačla s onom za muškarce, od 65 godna. ovećanje polaznog faktora lustrra Tablca 4. Tablca 4. ovećanje polaznog faktora zbog ostanka u osguranju nakon obvezne grance Dob odlaska u mrovnu Muškarc Žene 21. Žene 22. Žene 23., 65, 6, 57,5 65,,18 66, 61, 58,5 66,,36 67, 62, 59,5 67,,54 68, 63, 6,5 68,,72 69, 64, 61,5 69,,9 7, 65, 62,5 7,,9 71, 66, 63,5 71,,9 72, 67, 64,5 72, Ukupno povećanje Vrjednosn bodov prosječn vrjednosn bodov Vrjednosn bodov zračunavaju se za svaku godnu provedenu u osguranju kao omjer osgurankove mjesečne osnovce za plaćanje doprnosa prosječne bruto plaće u RH u toj godn (ZOMO1 75). 4 rosječn vrjednosn bodov (VB) jednak su zbroju vrjednosnh bodova podjeljenm s ukupnm mrovnskm stažem ostvarenm u razdoblju za koj su obračunat vrjednosn bodov. Korste se u zračunu mrovna za skupne A, B C. rosječn vrjednosn bodov, VB, zračunavaju se na sljedeć načn: MS 1 OSN VB = MS (1) BHR = 1 4 U pravlu je mjesečna osnovca jednaka bruto plać osguranka, al postoje donje gornje ogrančenje. Izračun osnovce opsan je u djelu

19 gdje OSN predstavlja osnovcu za plaćanje doprnosa u -toj godn, BHR je prosječna bruto plaća u Republc Hrvatskoj u stoj godn, a MS je mrovnsk staž. Omjer OSN / BHR zapravo je broj vrjednosnh bodova ostvaren u -toj godn. Osnovca za plaćanje doprnosa jednaka je bruto plać, za sve bruto plaće znad 35% spod 6% bruto plaće. rmjer. Osgurank čja je plaća u određenoj godn bla jednaka prosječnoj, ostvart će 1 bod. Dakle, ako je tjekom cjelog radnog vjeka od 4 godna ostvarvao plaću jednaku prosječnoj, dobt će 4 vrjednosnh bodova, a broj VB jednak je 1. Ist broj vrjednosnh bodova VB ostvart će osoba koja je tjekom 2 godna staža prmala plaću dvostruko veću od prosječne Aktualna vrjednost mrovne Aktualna vrjednost mrovne (AVM) je novčana vrjednost koja služ da se vrjednosn bodov pretvore u novčanu vrjednost mrovne (ZOMO1 81). AVM se usklađuje s promjenama prosječne bruto plaće ndeksa cjena prema posebnoj formul. AVM u p -tom polugodštu, AVM p, zračunava se na sljedeć načn: AVM p 1 IC p IC p BHRp BHRp = AVM p IC p 2 BHRp (2) pr čemu AVM p p 1 AVM predstavljaju AVM za polugodšte p p 1; IC p 1 IC p 2 su prosjec ndeksa potrošačkh cjena u polugodštma p 1 p 2, a BHRp 1 BHRp 2 su prosjec bruto plaća u stm razdobljma. rmjer. Označmo prvo polugodšte 212. s p = 3. Dakle, razdoblja p = 1 p = 2 predstavljaju prvo drugo polugodšte 211. AVM u drugom polugodštu 211. je 58,37 kuna, AVM 2 = 58,37. Kolk je AVM 3 ako se cjene ne mjenjaju, a prosječna je plaća u drugom polugodštu 211. bla 2% veća nego u prvom polugodštu? Znamo da je ( IC2 IC1 ) / IC1 =, a 19

20 ( BHR2 BHR1 ) / BHR1 =.2. Kada to uvrstmo u formulu (2), dobvamo AVM 3 = 1 = 58,37 1+ ( +,2) = 58, Izračun mrovne z sustava međugeneracjske soldarnost U ovom djelu prkazane su formule za zračun mrovne z I. stupa za sve četr skupne osguranka. Izračun mrovne z II. stupa opsan je u djelu Skupne A B Za skupne A B mrovna se zračunava na jednak načn. T osguranc uplaćval su doprnose samo u I. stup, stoga samo z njega mogu prmat mrovne. Mrovna se zračunava u nekolko koraka. rvo se određuje polazn faktor, F, prema već opsanm pravlma. Mrovnsk faktor, MF, služ razlkovanju korsnka starosnh, obteljskh nvaldskh mrovna. Za osguranke koj odlaze u starosnu prjevremenu starosnu mrovnu jednak je 1 (ZOMO1 8). Mrovnsk staž, MS, jednak je broju godna u osguranju, odnosno, radnom vjeku. rosječn vrjednosn bodov, AB VB, zračunavaju se uz pomoć formule (1): VB AB MS 1 OSN = (3) MS BHR = 1 Smbolom označavamo prv l početn mjesec u mrovn. rv međurezultat, AB1 MB, govor kolka b bla mrovna u prvom mjesecu kada ne b blo dodatka na mrovnu, te najvše najnže mrovne, o kojma ćemo govort malo kasnje. Dobva se na sljedeć načn: AB1 AB MB MS VB F MF AVM = (4) gdje AVM predstavlja aktualnu vrjednost mrovne koja vrjed u prvom mjesecu. 2

21 Najnža mrovna, AB MIN, zračunava se na sljedeć načn (ZOMO1 82.): 5 MIN AB =,97 MS F MF AVM (5) Najvša mrovna, AB MAX, dobva se dućom formulom (ZONM 2.): MAX AB = 3,8 MS F MF AVM (6) AB MAX U dućem koraku trebal bsmo uspoređvat vrjednost AB1 MB s vrjednostma AB MIN, te kako bsmo odredl konačn znos bruto mrovne. Međutm, zračun mrovne komplcra se zbog tzv. dodatka na mrovne. 6 Name, za umrovljenke z skupna A B koj u mrovnu du nakon 1. sječnja znos mrovne ( MB AB1 ) uvećava se za određen postotak ovsan o godn umrovljenja. Za dodatak znos 4%, pa se postupno povećava sve do 26,4% za 29., odnosno 27% u svm dućm godnama. Formula za zračun dodatka na mrovne složena je jer se u obzr moraju uzet najnža najvša mrovna. 7 ostotak l stopu dodatka označavamo s AB d, a međurezultat pun dodatak defnra se kao sljedeć načn: D = d MB. Iznos dodatka na mrovne zračunava se na AB1 AB AB1 D AB1 AB, ako MB > MAX MAX MB, ako MAX / (1 + d ) < MB MAX AB AB1 AB AB AB1 AB AB = AB1 AB AB AB1 AB AB D, ako MIN + d < MB < MAX + d, / (1 ) / (1 ) ako MB < MIN / (1 + d ) AB1 AB AB (7) 5 Najnža mrovna određuje se za svaku godnu mrovnskog staža u vsn od,825% od prosječne bruto plaće svh zaposlenh u Republc Hrvatskoj u godn prema podacma Državnog zavoda za statstku. (ZOMO1 82-2) Usklađvanjem tjekom godna s rastom plaća nflacjom, taj znos popeo se na 56,59 kuna u 29., što znos 97% aktualne vrjednost mrovne u stoj godn. Umjesto uvođenja nove varjable aktualne vrjednost najnže mrovne, za potrebe zračuna najnže mrovne stoga jednostavno korstmo koefcjent,97 koj množmo aktualnom vrjednošću mrovne, pretpostavljajuć da će se u budućnost zadržat st omjer zmeđu aktualnh vrjednost mrovne najnže mrovne. 6 Vdjet ZOMO4. rema ZOMO5, od 1. sječnja 212. dodatak na mrovne postaje sastavn do mrovne. 7 ZOMO4 ne sadrž dovoljno detaljan ops zračuna dodatka, pa smo u zrad formule sljedl upute na web strancama HZMO-a [ 21

22 Objasnmo na prmjeru što ustvar govor formula (7). Recmo da najvša mrovna znos AB AB MAX = 6. kuna, najnža mrovna je MIN = 2.4 kuna, a stopa dodatka d =.2. AB rkazujemo zračune za pet razlčth vrjednost (a) MB = 6.2 kuna MB AB1 AB1 AB AB1 MB : > MAX : to znač da već AB1 MB prelaz najvšu mrovnu, pa je besmsleno splaćvat dodatak, jer mrovna nkako ne može bt vša od najvše; (b) MB = 5.5 kuna AB1 MAX / (1 + d ) < MB MAX : ovdje je AB AB AB1 AB AB1 MB spod razne najvše mrovne, al ako b se splato pun dodatak, AB1 D, mrovna b prelazla najvšu. Stoga se splaćuje dodatak u vsn razlke zmeđu najvše mrovne AB1 MB, a to je AB D = 5 kuna; (c) MB = 4.9 AB1 MIN + d < MB < MAX + d : splaćuje se pun AB AB AB1 AB AB / (1 ) / (1 ) dodatak, D = 98, jer AB1 MB + D = 5.88 ne prelaz znos najvše mrovne. AB1 AB1 (d) MB = 2.2 AB1 MB > MIN / (1 + d ) : AB1 AB AB AB1 MB je spod razne najnže mrovne, al s odgovarajućm dodatkom mrovna b se popela znad najnže pa se splaćuje pun dodatak od D = 44 kuna. AB1 (e) MB = 1.9 AB1 MB < MIN / (1 + d ) : ovdje dodatak ne b podgao mrovnu znad AB1 AB AB najnže pa se dodatak ne splaćuje, već osgurank ostvaruje najnžu mrovnu. Sada međurezultat dobvamo nov međurezultat: AB1 MB uvećavamo za dodatak na mrovnu z formule (7), čme MB = MB + D (8) AB2 AB1 AB Sljedeć korak u zračunu jest usporedt drug međurezultat, AB2 MB s najnžom najvšom mrovnom. Dobva se konačn rezultat, a to je bruto mrovna u početnom mjesecu, AB MB, to na sljedeć načn: 22

23 AB AB2 AB MAX, ako MB > MAX MB = MB, ako MAX MB MIN AB AB AB MIN, ako MB2 < MIN AB AB2 AB AB2 AB (9) Formula (9) uspoređuje znos AB2 MB s AB MIN AB MAX. Moguće su tr varjante: (a) ako je MB AB2 > MAX, osgurank dobva najvšu mrovnu, AB AB MAX, (b) ako je vrjednost AB2 MB zmeđu znosa najvše najnže mrovne, onda je mrovna jednaka MB AB2 < MIN, osgurank će ostvart najnžu mrovnu, AB AB MIN. AB2 MB ; (c) ako je Dakle, AB MB je bruto mrovna u prvom mjesecu nakon umrovljenja. No, kako se zračunava mrovna u mjesecma koj sljede? Sve mrovne z I. stupa usklađuju se AVM-om. Za skupne A B zapravo se ponavlja cjel opsan postupak. rv međurezultat, uvećava se za rast AVM-a, te dobvamo: AB1 MB, MB = MB AVM AVM (1) AB1 AB / Zatm se vrjednost najnže najvše mrovne također usklađuju s AVM-om, te AB AB dobvamo MIN + 1 MAX + 1. otom se zračunava AB1 D + 1, te se ponavlja postupak opsan AB formulama (7), (8) (9), čme na kraju dobvamo MB Mrovna za skupnu D Osguranc z skupne D uplaćuju doprnose u I. stup u II. stup, pa će sukladno tome prmat mrovnu z oba zvora. Ukupna mrovna je zbroj prpadajućh djelova z I. II. stupa. rvo prkazujemo zračun mrovne z I. stupa, koju se službeno zove osnovna mrovna (ZOMO1 84). Za nju se prv međurezultat, MB D, GS1, dobva na sljedeć načn: D, GS1 D MB =,25 ( MS VB F MF AVM ) +,25 MS BHR 1 (11) rv do sadrž umnožak D MS VB F MF AVM, čme se zračun mrovne za skupnu D dovod u vezu s zračunom za skupne A B. Međutm, taj do, zasnovan na 23

24 prosječnm vrjednosnm bodovma, polaznom faktoru mrovnskom stažu množ se s,25, što će značt da mrovna z I. stupa za skupnu D samo djelomčno ovs o plaćama osguranka tjekom radnog vjeka. Drug do mrovne z I. stupa za skupnu D,,25 MS BHR 1, jednak je četvrtn postotka od umnoška mrovnskog staža, MS, prosječne plaće u prethodnoj godn, BHRt 1; treba prmjett da on ne ovs o plaćama osguranka nt o polaznom faktoru, već samo o mrovnskom stažu osguranka prosječne bruto plaće. Za razlku od mrovna za skupne A B, ovdje ne postoj pravlo najnže mrovne, al vrjed pravlo najvše mrovne z I. stupa, pa je potrebno napravt sljedeću prlagodbu: MB MAX, ako MB MAX D, GS D, GS D, GS D, GS = D, GS D, GS D, GS MB, ako MB < MAX (12) pr čemu se najvša mrovna, MAX, dobva na st načn kao za skupnu A B: D, GS MAX D, GS = 3,8 MS F MF AVM (13) MB D, GS1 Mrovna u sljedećem mjesecu, + 1, zračunava se tako da se prv međurezultat,, uvećava se za rast AVM-a, te dobvamo: MB = MB AVM AVM (14) D, GS1 D, GS / Zatm je potrebno provjert je l MB + veće od aktualne najvše mrovne, D, GS1 1 MAX +, D, GS 1 sljedeć proceduru opsanu u (12), čme se dobva MB +. D, GS 1 Konačno, ukupna bruto mrovna u razdoblju t, D MB t, je zbroj odgovarajućh djelova z I. stupa, MB, II. stupa, 8 MB D, KS : D, GS t t MB = MB + MB (15) D D, GS D, KS t t t 8 Ops zračuna mrovne z II. stupa nalaz se u djelu

25 Mrovna za skupnu C Najsloženj je zračun mrovne za prpadnke skupne C, jer su on bl osguranc u starom sustavu, a nakon toga su se prebacl u nov sustav (ZOMO1 83-1). Njhova mrovna će se sastojat od tr glavna djela: (a) prv do za razdoblje u I. stupu do , računa se korsteć formule za skupne A B, (b) drug do se zračunava prema formulama za skupnu D, a odnos se na razdoblje u I. stupu od , (c) treć do za II. stup u razdoblju od Tako za do (a) mamo prv međurezultat, MB : C, GSR 1 MB = VB MS F MF AVM (16) C, 1 C C, gdje su C VB prosječn vrjednosn bodov ostvaren tjekom cjelog radnog vjeka, a C, GSR MS je mrovnsk staž ostvaren u razdoblju do Sada se na taj do mrovne prmjenjuje odredba o najnžoj mrovn, zračunata na sljedeć načn: MIN =,97 MS MF AVM (17) C, GSR C, GSR Tako dobvamo korgran znos prvog djela bruto mrovne: MB MB, ako MB > MIN C, GSR1 C, GSR1 C, GSR C, GSR = C, GSR C, GSR1 C, GSR MIN, ako MB MIN (18) Za zračun drugog djela, prlagođavamo formulu (11), te dobvamo:,,, MB C GSO,25 ( C C GSO ),25 C GSO = VB MS F MF AVM + MS BHR 1 (19) gdje C, GSO MS predstavlja mrovnsk staž ostvaren u razdoblju od do kraja radnog vjeka. Sada zbrajamo prv drug do, kako bsmo dobl međurezultat MB : C, GS 1 MB = MB + MB (2) C, GS1 C, GSR C, GSO 25

26 prlagodbu: Kako mrovna z I. stupa ne može bt veća od najvše, potrebno je napravt sljedeću MB MAX, ako MB MAX C, GS C, GS1 C, GS C, GS = C, GS1 C, GS1 C, GS MB, ako MB < MAX (21) gdje je najvša mrovna, MAX, dobva na st načn kao za skupne A, B D: C, GS C MAX = 3,8 MS F MF AVM (22) C, GS C MS označava ukupn mrovnsk staž (jednak zbroju staža prje nakon , odnosno C C, GSR C, GSO MS = MS + MS ). Konačno, ukupnu mrovnu, C MB, dobvamo kao zbroj djelova z I. stupa, MB C, GS, II. stupa, MB : C, KS MB = MB + MB (23) C C, GS C, KS Mrovna u sljedećem mjesecu, + 1, zračunava se ovako. rv međurezultat,, uvećava se za rast AVM-a, te dobvamo: C, GSR1 MB MB = MB AVM AVM (24) C, GSR1 C, GSR / rema (17), uvrštavanjem novog AVM-a, AVM + 1, dobva se najnža mrovna u mjesecu + 1, MIN + C, GSR 1. rv do mrovne, Drug do mrovne također se prlagođava AVM-u: MB +, zračunava se analogno formul (18). C, GSR 1 MB = MB AVM AVM (25) C, GSO C, GSO / Kao u (2), opet se zbrajaju dva djela mrovne, al ovaj put za mjesec + 1: MB = MB + MB (26) C, GS1 C, GSR C, GSO

27 te se procedurom opsanom u (21) dobva MAX za promjenu AVM-a. C, GS MB C, GS, a MAX + je zračunat prlagodbom C, GS Izračun mrovne z sustava kaptalzrane štednje Doprnos u II. stup postaju movna mrovnskog fonda (MF) kojom upravlja mrovnsko društvo nastojeć povećat njenu vrjednost. Na početku prvog mjeseca stanje računa osguranka u II. stup, STR, jednako je kuna, a na kraju -tog mjeseca znost će koja se zračunava na sljedeć načn: STR kuna. Svak mjesec na račun prspjeva uplata, UL, UL = (1 stun ) ( stks B ) (27) gdje je B bruto plaća osguranka u -tom mjesecu, stopa ulazne naknade. 9 stks je stopa doprnosa u MF, a stun je Na kraju prvog mjeseca stanje računa, STR 1, jednako je uplat UL 1, umanjenoj za naknadu za upravljanje fondom, koja se obračunava po mjesečnoj stop m stnuf : STR = (1 stnuf ) UL (28) m Stanje računa za svak sljedeć mjesec nešto je složenje zračunat. Iznos na računu na kraju -tog razdoblja, STR, ovs o stanju z prethodnog razdoblja, 1 STR, uvećanom za prnos MF-a, 1/12 STR 1 (1 + prmf ), te o uplat u tekućem razdoblju, UL, a na cjelokupn znos prmjenjuje se mjesečna naknada za upravljanje MF-om, m stnuf : STR = stnuf STR + prmf + UL (29) m 1/12 (1 ) [ 1 (1 ) )] 9 Stopa doprnosa u MF znos 5% kroz cjelo razdoblje postojanja II. stupa. Stopa ulazne naknade ovs o odluc mrovnskog društva, a ne može bt nža od,5% uplate. rosječna stopa u 211. znosla je,7%. 27

28 gdje je prmf godšnja bruto stopa prnosa MF-a. Mjesečna stopa naknade za upravljanje fondom, m stnuf, jednaka je 1/12 godšnje stope, g stnuf. 1 Na kraju zadnjeg, u -tog mjeseca uplaćvanja, osgurank raspolaže znosom STR u, kojm kupuje mrovnu od mrovnskog osguravajućeg društva (MOD). ostavljamo ptanje: za uplaćen znos od STR u kuna, kolka će bt mjesečna mrovna? U zračunu krećemo od suprotnog ptanja: kolk mora bt znos jednokratne uplate, realna mrovna u mjesečnom znosu od Q STR u, da b se ostvarla dožvotna KS, Q MB kuna? 11 To prkazuje sljedeća formula: STR Q u 1 KS, Q V nfl px, k = 1 prmod (3) MB = 1 trmod 1+ gdje prmod predstavlja godšnju stopu povrata MOD-a, parametar trmod je stopa jednokratnog troška MOD-a, nfl je godšnja stopa nflacje. Kako se tablca smrtnost koju korstmo proteže do 99. godne, V = (1 x) Varjabla p x, k je vjerojatnost da osoba u dob od x godna dožv sljedećh k mjesec, a dobva se na sljedeć načn: p ( p ) ako k 12 k x x, k = k 12n n 1 x+ n t= x+ t ( p ) p ako k > 12 (31) pr čemu je n najveć cjel broj manj od kvocjenta brojeva k 12, dožvljenja starost x + 1 za osobu u dob od x godna, a dobvena kao 1/12 p x = ( px ). Vjerojatnost dožvljenja, x vjerojatnost smrt osobe u dob od x godna. p x je vjerojatnost p x je mjesečna verzja te varjable, p, jednaka je px = 1 qx, gdje je q x 1 Godšnja stopa naknade za upravljanje MF-om također je modelrana, tako da ovs o stop rasta prosječne bruto plaće stopa prnosa MF-a. U 21. znos 1%, a zatm se s vremenom polagano smanjuje. 11 Realna znač zaštćena od nflacje. 28

29 Sada se vraćamo na početno ptanje: za uplatu od mjesečna mrovna, KS MB? Odgovor je: STR u, kolka će bt dožvotna realna MB KS STR u KS, Q = MB (32) Q STRu r tome KS MB predstavlja prvu splaćenu mrovnu, a daljnje mrovne usklađuju se s nflacjom, nfl. Za zračune su upotrjebljene vjerojatnost dožvljenja p x z tablca mortalteta koje objavljuje DZS. 12 Kako odredt vrjednost parametara stpo trmod? Za potonj parametar uzel smo vrjednost trmod =,5 jer je 5% najvša granca koju propsuje HANFA. 13 Za stopu povrata odabral smo stpo =, odnosno %. Grafkon 1 prkazuje nz Model (plav rombod) koj predstavlja mjesečne mrovne MB za STR = 1. kuna. KS u Zatm smo upotrjebl mrovnsk kalkulator trenutnog jednog MOD-a u Hrvatskoj Raffasen MOD-a. 14 Izračunal smo mjesečne mrovne za jednokratnu uplatu od 1. kuna u mrovnsk program ojednačna dožvotna starosna odnosno prjevremena starosna mrovna za razlčte dob korsnka od 55 do 75 godna. Rezultat su prkazan nzom R-mod na Grafkon 1 (zelen trokut). Očgledno je da se dva nza vrjednost mrovne ne poklapaju: R-mod stoj znatno nže od Model. Kako bsmo dobl znose mrovna koje je zračunao Raffasen MOD, smanjl smo vjerojatnost smrt q x za 49,1%, a stopa prnosa MOD-a postavljena je na prmod =,3, odnosno,3%. Tm parametrma smo dobl vrjednost nza Model1 koje se uvelke poklapaju s vrjednostma R-mod. 12 DZS, 27., Tablce mortalteta Republke Hrvatske , 13 NN 11/11, Odluka o najvšoj naknad za pokrvanje troškova mrovnskog osguravajućeg društva u 211. godn z doznaka obveznog mrovnskog fonda 14 Dostupno na 29

30 Grafkon 1. Mjesečna mrovna z MOD-a za jednokratnu uplatu od 1. kuna 1, Mjesečna mrovna, kune y =.5244x x R² = Model1 R-mod Model oly. (Model1) Dob korsnka mrovne, godne 2.5. Oporezvanje plaća mrovna U prethodnm djelovma zračunata je bruto mrovna za razlčte skupne umrovljenka. Bruto u ovom slučaju znač prje doprnosa poreza, za razlku od neto što oblježava znos nakon doprnosa poreza. Koj doprnos porez opterećuju mrovne? rvo, tu je porez na dohodak, kojm se mrovne oporezuju još od njegova uvođenja srednom devedeseth. Uz porez na dohodak kasnje se pojavo prrez. Međutm, odnedavno se mrovne oporezuju dodatnm doprnosom za zdravstveno osguranje. U ovom djelu opsujemo kako su modelran doprnos za mrovnsko osguranje z bruto plaće, porez na dohodak od mrovna plaća, te dodatn doprnos umrovljenka za zdravstveno osguranje, to za godne koje sljede nakon 211. Sv ov doprnos porez zračunat su za razdoblje od do 211. prmjenom pravla koja su važla u tm godnama Dodatn doprnos za zdravstveno osguranje na mrovne Dodatn doprnos za zdravstveno osguranje u t-tom mjesecu, DZ t, znos 3% bruto mrovne MB, ako je ona vša od određenog praga (ZOD2). Taj prag, DZ R t, jednak je prosječnoj neto 15 Osm njh, za cjelo razdoblje zračunat su ostal obvezn doprnos za zdravstveno osguranje za osguranje od nezaposlenost. 3

31 plać u RH prethodne godne. U baznom razdoblju, 211., prag znos 5.35 kuna, 16 predstavlja 69% prosječne bruto plaće u toj godn. Taj omjer praga bruto plaće u baznom DZ DZ razdoblju, prb = RB / BHRB 1, nazvamo koefcjent praga pretpostavljamo da je DZ konstantan u vremenu, odnosno da u svm godnama nakon bazne znos pr =,69. Iznos praga u t-tom mjesecu, bruto plaće u prethodnoj godn, BHR t 1: DZ R t, zračunava se kao umnožak koefcjenta praga, B DZ pr B što, prosječne DZ DZ Rt = prb BHRt 1 (33) Konačno, dodatn doprnos za zdravstveno osguranje u t-tom mjesecu dobva se sljedećom formulom: DOZ t,3 MB t, ako MBt > Rt =, ako MBt Rt DZ DZ (34) orez na dohodak od mrovne Nakon oduzmanja doprnosa za zdravstveno osguranje, dobvamo dohodak od mrovne, MD t, u t-tom mjesecu: DOZ t, od bruto mrovne, MB t, MDt = MBt DZt (35) koj se oporezuje porezom na dohodak (ZOD). Osnovca poreza na dohodak jednaka je razlc zmeđu dohotka od mrovne, MD t, 3.2 kuna. Ako je MD t manje od 3.2 kuna, osnovca je jednaka nula. Ona se djel na najvše tr djela svak se množ zasebnom stopom 12, 25 4%, a t se umnošc zbrajaju u obvezu poreza na dohodak. rrez se zračunava kao postotak obveze poreza na dohodak. 16 Tolko je znosla prosječna neto plaća u RH u razdoblju od sječnja do kolovoza 21. godne. 31

32 orez na dohodak prrez modelran su na sljedeć načn. rvo je za čtav nz hpotetčkh vrjednost dohotka od mrovne, MD ( h = 1,..., H ), zračunat omjer s aktualnom h vrjednost mrovne u baznom razdoblju, AVM B : om = MD AVM (36) B, h h / B Zatm je za svak znos MD h zračunat znos poreza na dohodak s prrezom po stop 12%, MD B, h, prema pravlma koja vrjede u baznom razdoblju (ZD). Iznos poreza na dohodak s prrezom, MD B, h, podjeljen su s odgovarajućm vrjednostma dohotka od mrovne, MD h, kako b se za svak MD h dobla odgovarajuća prosječna porezna stopa u baznom razdoblju, mpd B, h. Grafkon 2 prkazuje prosječne porezne stope, mpd B, za nz vrjednost omjera om B. Grafkon 2. orezn raspored za mrovne.4 pdm B rosječna porezna stopa, rosječna porezna stopa Stvarna Modelrana Omjer dohotka od mrovne prosječne vrjednost mrovne, om B olnomom trećeg stupnja procjenl smo funkcjsk odnos zmeđu te dvje varjable, čme su dobvene procjene koefcjenata c, c 1, c 2 c 3 u sljedećoj jednadžb: mpd = c + c om + c ( om ) + c ( om ) (37) 2 3 B 1 B 2 B 3 B Koefcjente c, c 1, c 2 c 3 korstmo za procjenu prosječne porezne stope, mjesecu t, na sljedeć načn: pdm, u 32

33 mpd = c + c om + c ( om ) + c ( om ) (38) t 1 t 2 t 3 t mpd t 1 1 mpd t, ako mpdt > = 1, ako mpdt (39) pr čemu je omt = MDt / AVM t. Vrjednost poreza na dohodak s prrezom, MD t, zračunavamo množenjem dohotka od mrovne, MD t, s odgovarajućom prosječnom poreznom stopom, mpd t : MDt = mpdt MDt (4) Na kraju dobvamo znos neto mrovne u t-tom mjesecu: MNt = MBt DZt MDt (41) Doprnos za mrovnsko osguranje Osnovca doprnosa, OSN, jednaka je bruto plać, B, al za rad s punm radnm vremenom može znost najmanje 35% prosječne bruto plaće u Hrvatskoj prethodne godne, BHR 1. Gornj prag znos šest BHR 1 (ZOD ).,35 BHR 1, ako B >,35 BHR 1 OSN = B, ako,35 BHR < B < 6 BHR 6 BHR 1, ako B 6 BHR (42) DOM Iznos doprnosa za mrovnsko osguranje, DOM, jednak je 2% osnovce, odnosno =,2 OSN. Skupne A B uplaćuju cjelokupn znos u I. stup, dok skupne C D tr četvrtne doprnosa uplaćuju u I., a jednu četvrtnu u II. stup orez na dohodak od plaće Slčna se procedura prmjenjuje za zračun poreza na dohodak od plaće. Dohodak od plaće, D, jednak je bruto plać, B, umanjenoj za doprnose za mrovnsko osguranje, DOM : 33

34 D = B DOM (43) Kako bsmo modelral porez na dohodak prrez od plaće, prvo za nz hpotetčkh vrjednost dohotka od plaće, D h ( h = 1,..., H ), zračunavamo omjer dohotka od plaće, D h, 8% prosječne plaće u Hrvatskoj: 17 opb, h = Dh / (,8 BHRB ) (44) Zatm je za nz vrjednost D h zračunat znos poreza na dohodak s prrezom po stop 12%, D B, h, prema pravlma koja vrjede u baznom razdoblju (ZD). Iznos poreza na dohodak s prrezom, D B, h, podjeljen su s odgovarajućm vrjednostma dohotka od plaće, D, kako b se dobla prosječna porezna stopa u baznom razdoblju, ppd B, h. Grafkon 3 h prkazuje odnos prosječne porezne stope, ppd B, omjera op B. Grafkon 3. orezn raspored za plaće.45 pdp B rosječna porezna stopa, Omjer plaće 8% prosječne plaće, op B olnomom četvrtog stupnja procjenl smo funkcjsk odnos zmeđu te dvje varjable, čme su dobvene procjene koefcjenata d, d 1, d 2, d3 d 4 u sljedećoj jednadžb: rosječna porezna stopa Stvarna Modelrana ppd = d + d op + d ( op ) + d ( op ) + d ( op ) (45) B 1 B 2 B 3 B 4 B 17 ostotak 8% uzet je zato što doprnos z plaće znose 2% bruto plaće. 34

35 Spomenute koefcjente korstmo za procjenu prosječne porezne stope,, na sljedeć načn: ppd, u mjesecu ppd = d + d op + d ( op ) + d ( op ) + d ( op ) (46) ppd 1 1 ppd, ako ppd > = 1, ako ppd (47) pr čemu je op = D / (,8 BHR ). Vrjednost poreza na dohodak s prrezom, D, zračunavamo množenjem dohotka od mrovne, D, s odgovarajućom prosječnom poreznom stopom, ppd : D = ppd D (48) Na kraju dobvamo znos neto mrovne u -tom mjesecu: N = B DOM D (49) 2.6. rmjer zračuna mrovne Tpzran pojednc U ovom stražvanju model je prmjenjen na tpzrane pojednce za koje su zračunate plaće mrovne tjekom njhovog radnog mrovnskog staža. Clj je bo obuhvatt nekolko generacja budućh umrovljenka, muškarce žene, one koj rade pun radn vjek one koj odlaze u prjevremenu mrovnu. Sv tpzran pojednc počnju radt s 25 godna. Uvjek se promatraju cjelogodšnja razdoblja, koja počnju 1. sječnja, a završavaju 31. prosnca. Analzrane su razlčte skupne tpzranh umrovljenka, a unutar svake skupne nalaze podskupne s muškarcma ženama koj rade pun radn vjek, te muškarcma ženama koj odlaze u prjevremenu mrovnu. Značenje posebnh oznaka možemo vdjet na prmjeru podskupne A75M4: A govor da će se osobe nalazt u umrovljenčkoj skupn A; 75 znač da su počele radt 1975., M da se rad o muškarcma, a 4 da rade ukupno 4 godna. 35

36 odskupna B8Z35 predstavlja žene z skupne B koje su počele radt 198., a radn vjek m traje 35 godna. bruto plaće, Sve podskupne sadrže jedanaest pojednaca koj se međusobno razlkuju jedno po vsn B, koju prmaju tjekom radnog vjeka. laće th pojednaca su također tpzrane predstavljaju određene postotke od prosječne bruto plaće u Hrvatskoj, BHR. Tako promatramo pojednce čja je bruto plaća jednaka 35, 5, 75, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 8% BHR, to tjekom cjelog radnog vjeka, a nazvamo h redom 35, 5, 75, 15, 2, 3, 4, 5, 6, 7 8. Dakle, bez obzra kako se kreće BHR tjekom vremena, 35 uvjek ma bruto plaću jednaku 35% prosječne, odnosno B =,35 BHR. ojednac 8 uvjek zarađuje 8% prosječne bruto plaće, odnosno B = 8 BHR rmjer zračuna: C85M4 ojednc z skupne C85M4 rođen su , a rade neprekdno od do U mrovn su od pa sve do smrt Dakle, mrovnsk staž znos 4 AB AB AB godna ( MS = 4 ), a mrovnsk polazn faktor jednak su 1 ( MF = 1, F = 1). Aktualna vrjednost mrovne, kune. 18 AVM t, u prvom mjesecu nakon umrovljenja, sječnju 225., znos 66,43 Mrovnsk staž mora se zračunat za dva razdoblja: (a) od do ( C, GSR MS ) (b) od do ( MS C, GSO ). Djelov mrovnskog staža su C, GSR MS = 17 C, GSO MS = 23. rosječn vrjednosn bodov za pojednca 35 jednak su C C VB =,35, a za pojednca 5, VB = 5. Sada možemo zračunat prv međurezultat: za 35 vrjed MB =,35 17, C, GSR ,43 = 395 kuna, a za 5 dobvamo MB = ,43 = kuna. Najnža C, GSR1 mrovna za staž ostvaren do D jednaka je MIN =, ,43 = Tme se C, GSR 18 Za zračun su koršten parametr osnovnog scenarja. Vdjet do

37 mrovna pojednca 35 povećava za MIN MB = 7 kuna. Dakle, konačna C, GSR C, GSR1 mrovna za razdoblje do znos za pojednca 5. MB = 1.95 za 35, C, GSR MB = kuna C, GSR Mrovna za razdoblje od sastoj se od tr djela. rva dva zbrojena su formulom (19), a ovdje h prkazujemo posebno: (a) MB =,25 ( VB MS F AVM ), C, GSOa C C, GSO (b) MB =, 25 MS BHR. C, GSOb C, GSO Drug do jednak je za sve pojednce unutar podskupne znos 1.9,13 = 58 kuna. rv do za pojednca 35 znos MB =,25 23 C, GSOb MB =,25 (,35 C, GSOa ,43) = 134 kune, a za 5 jednak je MB =,25 ( ,43) = 1.91 kuna. C, GSOa Sada je potrebno zračunat ukupnu mrovnu z I. stupa, a ona je predstavljena s MB, C, GS 1 znos MB = 1.89 kuna za 35 C, GS1 C, GS1 MB t = 1 = kuna za 5. T znos se uspoređuju s najvšom mrovnom, koja znos C, GS MAX t = 1 = 3, ,43 = 1.97 kune, a to je vše od MB = za pojednca 5 pa n nema učnak na njegovu mrovnu. C, GS1 t 1 Konačno, treć do za razdoblje od dolaz z II. stupa, a znos C, KS MB t = 1 = 192 kuna za 35 C, KS MB t = 1 = kuna za 5. C Ukupna bruto mrovna pojednca 35 znos MB = 1 = 2.2 kune, a za 5 C MB t = 1 = kunu. ojedncu 35 neto mrovna jednaka je bruto mrovn, a za 5 znos C MN t = 1 = kuna. Tablca 5 prkazuje sve zračune. Zanmljvo je pogledat omjere razlčth komponenata mrovne za Za tr djela mrovne MB =, C, GSR1 t 1 MB =, t C, GSOa t 1 MB = omjer je jednak 14,3, a to je omjer zapravo bruto plaća th pojednaca (=5:,35). Razlog je jednostavan: t C, KS t 1 37