MEDIA POWER IN POLITICS

Transcription

1 RECENZIJE I PRIKAZI n, prjelazn modem. Ova se knj ga bav sa prva dva faktora, a treć je ostavo za njezn nastavak. Krterj podjele zmeđ najvažnjh etapa njegovoj (klasfkacj povezan s sa prjelomnm točkama razvoj ele menata kodova normatvnm strk trama. Kao prjelaz z prvobtnoga prjelazno drštvo zma formran jezk, koj je prje svega sastavn do kltre. Od prjelaznoga moderno drštvo, sredšnjm faktorma s n sttconalzrane odrednce normatvnog poretka, koj s jedno osobne socjetalne strktre.»psan jezk noslac zlaska z prmtvnost, pove ćava osnovn razlk zmeđ drštve nh sstema sstema (kltre zvan redno prošrje opseg moć ovog dr gog. Glavn smbolčk sadržaj neke kltre mog se, z pomoć psma, ostvart oblcma nezavsnma od konkretnog konteksta međodnosa drštvenh sstema sstema kltre. Ovo pak omogćava nezmjerno šr ntenzvnj dfzj kltre kako prostor talko vremen te pojav»emtranja«tj. pravljenost por ke na nedefnrane adtorje, na sva koga, name, tko je psmen nekome jezk tko će se ssrest s tm dok mentom. Samo psmene kltre mog mat povjest smsl svjest, teme ljen na psmenm svjedočenjma o prošlm događajma, što s zvan do mašaja pamćenja žvh osoba neod ređenh prča smene predaje.«(str. 60) I na kraj smatramo da je potez zdavača za prevođenje ovog djela na hrvatsko-spsk jezk za svak pohva l, a razlog vše je taj što je ovo prvo samostalno* djelo Talcott Parsonsa pblcrano Jgoslavj. Tvrfko Ujevć Dors A. Graber MEDIA POWER IN POLITICS Congressonal 348 stranca press, Washngton»Meda power n poltcs«pred stavlja zbornk radova najstakntjh amerčkh socologa, pshologa, polto loga, komnkologa hstorčara žr nalstke. U svom nastojanj da st dentma omogć vd najbolje ra dove z podrčja masovnh komnka cja poltčke socologje, prtom h (ne opterećjć gomlom knjga, ovaj zbornk spada lteratr sasvm praktčne prrode. Knjga se sastoj od 37 tekstova podj el jenh 6 ntegralnh djelova, koj s prtom relatvno zasebne cje lne. Tekstove pše 62 atora, što zna č da s pojedne teme rezltat tm skoga rada. Urednca Dors A. Graber, predgovor pše:»ovaj zbornk prvenstveno je napsan kao prrčnk stdentma postdplomcma stdja socologje masovnh komnkacja poltčke socologje. Interdscplnar n prstp problem, svakako omog ćava stdentma drgh hmanstč kh znanost, korštenje ove knjge.«pročtavš zbornk, svakako bsmo se složl sa gospođom Graber, nače profesorom poltčkh naka na sve člšt Chcag. Raznolkost znans tvenh dscplna, kojma prpadaj a tor tdkstova, govor prlog čnjenc da masovn medj njhov tjecaj na poltk, npošto ns samo socološk fenomen. Posebnost ove knjge jest tome što pored mnogh već svjetsk poznath mena, prlk prezentacje * godne zdanj Vk Karadžća z Beograda, preveden pblcran je zbornk»teorje o drštv«( dva toma), gd je' je Parsons bo glavn rednk jedan od atora ,

2 RECENZI/E I PRIKAZI šroj socološkoj pblc dobvaj mlad ljd čja je karjera tek na po četk. Zato je komentar o ator, koj nalazmo kao vod svak čla nak, naročto svrsshodan kada se ra d o novm menma.»meda power n poltcs«sagrađena je oko vrlo čvr ste centralne teme, a odnos se na moćan tjecaj koj ostvarj sredstva masovne komnkacje na sve vdove poltke Sjednjenm Amerčkm Državama. S obzrom da se tjecaj rasprostre prepoznaje kroz čtav nz fenomena, svak od šest djelova na stoj Ikroz 4 do 8 članaka obhvatt jedan od n j h. Poglavlja se nž slje dećm redom: 1.»Mass meda effects: From past to the ftre«, 2. Shapng the poltcal agenda«, 3.»Inflencng electon otcomes«, 4.»Effectng po ltcal actors and the balance of pow er«, 5.»Gdng pblc polces«6.»controlng meda effects«. Prvo poglavlje vod nas strk tr problema njem se čtaoc daje temeljno znanje, kako b složene specfčne teme koje sljede mogao lakše razmjet. Da b takav prstp mao svoje atortete, pobrnla se sama rednca, odabravš radove naj stakntjh amerčkh komnkologa, poltčkh socologa poltologa. Ime na Densa McQala, Bernharda Roshcoa Josepha Klappera poznata s mnogo šre od amerčkh»regonal nh«okvra. Svojm člancma ov a tor nastoje masovne medje straž vanja njhovog tjecaja stavt h storjsk perspektv. Radov s štam pan takvm redosljedom da predsta vljaj prav stdj razvoja masovnh medja njhove smboze s poltkom, od samh početaka štampe pa do da našnjh dana. Bernhard Roshco op sje razvoj dnevne štampe Amerc od godne, raspravljajć o eko nomskm, socjalnm kltrološkm tjecajma koj s pratl njen razvoj. Joseph Klapper smra lteratr teorje o efektma masovnh medja, objavljene prje 1960 godne. Dens McQal stražvanjma tjecaja ma sovnh medja daje dmenzj sadaš njost, donoseć šrok (pregled aktal nh teorja, znanja s tog podrčja. Valja mat na m da s rezltat s ptvanja tjecaja komnkatora, vr jednost koja se mjenjala z stražva nja stražvanje. I danas s prstne razlčte teorje o efektma koje pro zvode masovn medj. Nek smatra j da je njhov tjecaj golem, drg pak, da je zanemarv da se t zapra vo rad o nekm drgm fenomenma. Psholoz nastoje svm slama doka zat kako je taj tjecaj jedno šte tan, drštveno destrktvan, dok komnkoloz brane cvlzacj slk log što je sobom nose sredstva masovnog komncranja. Stoga je dobro, što knjga započnje atorma relatvno neprstranog stava, koj masovne me dje njhove efekte nastoje sagledat kompleksnost njhovh fenomena, bez pretenzje zazmanja jedne od pozcja teorjskom rat. Drg do zbornka naslovljen»shapng the poltcal agenda«žel odgovort na ptanje kolko štampa, rado televzja, kao glavn zvor po ltčkh nformacja, tječ na sazna nja amerčkh građana o Amerc samoj. Ator tekstova svoj pažnj smjeravaj na masovne medje kao opskrbljvače nformacjama kako š roke pblke, tako amerčke poltč ke elte. Zanma h nadalje, doseg n formacja. Da l one zasta formraj poltčko mšljenje tječ na dono šenje poltčkh odl/ka? Wll Rogers, amerčk hmorst, rekao je jednom prlkom»sve što znam jest ono što sam pravo pročtao novnama.«nama se čn da je mnogo stne ovom aforzm. Što opće amerkanc znaj o tekćm poltčkm događaj 215

3 RECENZIJE I PRIKAZI ma, do ono što m prezentraj sred stva masovne komnkacje? Na ovo ptanje nadovezj se Maxwell E. Combs Donald L. Shaw, profesor žrnalstke na nverztetma Syracs Sjevernoj Karoln, opsjć do koje mjere neka tema odabrana od strane novnara prezentrana p tem masovnh medja može postat važna za šrok javnost. Istom temom bav se Walter Lppman, s tom raz lkom što on na problem gleda z as pekta poltčke flozofje. Nekolko članaka bav se ptanjem načna pre zentacje pojednh važnh poltčkh nformacja, te kakve konzekvence po poltčk režm mog mat vjest ko je ms prethodno»modelrane«za ja vnost. Da b se takve stacje što većoj mjer zbjegle svako drštvo nastoj kontrolrat komncranje ko lko je to mogće. U atokratskm drštvma ta je kontrola otvorenja,»grblja«, a mjere represje za nepo slšne novnare veoma s negodne. U drštvma koja sebe nazvaj demo kratskm metode s rafnranje al namjera čnak ostaj st. O tome pš Davd L. Paletz Robert M. Entman profesor na svečlšt Dke, člank pod nazvom»acceptng the system«. Posljednja dva materjala, odgovaraj na neka ptanja al n craj nova, o krajnjm efektma tele vzjskh vjest zabavnh programa na javno mnjenje proces demokra tzacje. G. Gerhner, L. Gross, M. Mor gan N. Sgnorell objašnjavaj pr rod tjecaj zabavnh programa na stvaranje onoga što občno nazvamo»skrvljenom slkom svjeta«. Nadovezjć se na problem televzje kao odgojnog medja, Jarol B. Manhem nastoj sagledat posljedce poltčke socjalzacje ptem TV. Očto ne že leć ostat samo na pozcj krtke, ona daje 4 konlkretna prjedloga ko ja b trebala osgrat smanjenje ne 216 gatvnog tjecaja elektronskh medja na proces socjalzacje amerčkh gra đana. Preferencja štampe nad telev zjom trebala b bt pt ka povratk stnskm cvlzacjskm vrjednost ma.»inflencng the electon otcom es«predstavlja zajednčk nadnaslov za šest radova koj grade jedn od najzanmljvjh tema ovom zborn k. Nt jedno podrčje javnoga ž vota nje tolko ozbljno shvatlo to lko mnogo pročavalo problem tje caja efekata sredstava masovne ko mnkacje kao što s to čnl ljd čja je profesja vezana za zbore. Or ganzator poltčkh kampanj potro šl s mnogo novaca, trda vreme na, ne b l svoje kanddate ptem masovnh medja čnl dopadljvma, poltčk odlčnma medjsk atrak tvnm šrokoj pblc. Međtm kada se des da t poltčar zgbe zborn tk, tada se krvca občno svaljje na sredstva masovne komnkacje. Članc ovog, trećeg po red poglavlja, govore o»mage«kao o nečem što medj stvaraj al nemlosrdno odzmaj. Počne l se dešavat ovo drgo javljaj se teškoće na relacj novnar partjsk aktvst. Tme se posebce bav Tmothy Crose član k»on the bs«kada objašnjava kroz kakve kšnje prolaze novnar koj prate predsjednčke kanddate na njhovm predzbornm kampanjama. Onaj tko je jednom sve to nazvao»flmskom ndstrjom«nje se preva ro. Nevjerojatno mnogo stereotpova prat kampanje, a sve fnkcj stva ranja predodžbe o kanddat kao pra vom čovjek za prav položaj. Ras krnkavanjem»flmske ndstrje«ba ve se Dan Nmmo James E. Combs, poprlčno poznat amerčk poltoloz, člank naslova:»a man for allsea sons: The medated world of electon campagns«.»kanddat, kaž Nmmo

4 RECENZI/E I PRIKAZI Combs, kreraj nestvarn vzj ka ko predzbornog svjeta tako onog nakon zbora, glmeć loge koje će po njhovom mšljenj krtka (čtaj javnost) najbolje prhvatt«.»rtal na hodočašća«po Amerc koja tom prllkom pražnjavaj kanddat sa mo s još jedan tzv.»psedo-event«, čja je osnovna zadaća prvlačenje pa žnje sredstava masovne komnka cje. Međtm, kreranje vlasttog s pješnog magea, nemogće je bez po moć novnara, koj takv slk još eventalno napš, tpomoć masov nh medja, popt mnoštva balona, spste»međ narod«. Al na koj na čn kanddat bvaj sgrn da m je posvećena dovoljna medjska pažnja? Na ovo ptanje nastoj odgovort Chrstopher Artreton ntervjrajć rkovodoce predsjednčkh kampanj tokom zbora 1976 godne. Članalk go vor o tome na «koje sve načne ljd zadžen za predzborn trk prvlače pažnj pblctet masovnh medja, bez čega zostaje tolko važna fnan cjska podrška kanddatma. Ovaj na dasve zanmljv tekst, koj pod pove ćalo zma metode Carterove predzborne kampanje, zbornk je p blcran pod naslovom»campagn or ganzatons confront the meda-poltc al envronment«. Moglo b se stvrd t da je emprjslk»sks«zbornka»meda Power n Poltcs«zražen pravo kroz tekstove ovog poglavlja. Naredna glava, četvrta po red, nos nazv:»affectng poltcal actors and the ballance of power«. Svak po ltčk proces, događaj l akcja podrazmjevaj aktere preko kojh se operaconalzra određen poltčk program. Ovaj do zbornka razlkje se od prethodnh po svojoj strktnoj smjerenost ka stražvanj tjecaja masovnh medja na»poltčke sdb ne«razlčth tpova sdonka polt čkh događanja. Izbor koj se sastoj od sedam tekstova osmoro atora, za počnje sa razmatranjem nsttcje predsjednka SAD kojoj se amerč km sredstvma javnog nformranja posvećje najveća pažnja. Rad se o stenogram jedne od konferencja za štamp predsjednka Regana, koj je dao tok svog prvog mandata. Raz govor Reagana prstnh novnara, vše lč na rat kojem predsjednk nastoj (kontrolrat ptanja ( čem ne spjeva), nego na odnos razmje vanja zmeđ medja Bjele kće. Takv praks tvrđje članak koj sljed a predstavlja temporaln ana lz odnosa masovnh medja ame rčkh predsjednka tokom posljed njh 25 godna. Mchael B. Grossman Martha J. Kmar skcraj načn od nošenja sredstava masovne komnka cje prema predsjedncma SAD od Kennedja do Reagana. Zanmljva je spoznaja kolko s nek od»prvh lj d«sjednjenh Amerčkh Država mal»kredta«kod štampe bez obzra na kvaltet njhove poltke, dok dr g sprkos spješnom mandat, ns žval naklonost medja. Da se ras prava ne b zadržala samo na nvo jedne lčnost, nkarnrane lk predsjednka, pobrnla se Mchael J. Robnson svojm tekstom naslova»three faces of congressonal meda«, kojem se naročto čd kako se odnos nekh komnkatora prema pro blemma kongresa zmjeno spo redb na onaj od prje deset l pet naest godna. Za razlk od opreznh komentara ocjena kada je ptanj amerčk predsjednk, senator kongresmen ne žvaj takav krtčk»mntet«, pa s zato press-konferencje kongres često mnogo dnamč nje. Dešavalo se međtm povjest da se pojedn predsjednc nađ na dar bespoštedne krtke zbog nekh svojh krvh poteza l čak krmnal 217

5 RECENZIJE I PRIKAZI ne djelatnost, kao što je blo sl čaj Rcharda Nxona. 0 Afer Water gate loz masovnh medja ostavc predsjednka Nxona, pše poznat amerčk socološk bračn par Gladys Angel Lang Krt Lang, profesor na Njjorškom svečlšt, člank»the meda and Watergate«. Ovaj z vod z knjge»the battle for pblc opnon«, predstavlja po našem m šljenj jedan od najboljh tekstova č tavog zbornka. Izbor koj sljed sastoj se od se dam članaka zajednčkog nadnaslova»gdng pblc polces«, koj se ba ve razlčtm aspektma tjecaja ma sovnh medja na kreranje javne po ltke SAD. Medj tako mog bt glavn faktor stvaranj problema, te ponekad ptem javnost, zndt nek vladn akcj koja b još popr lčno vremena čekala da se nađe na dnevnom red. U sprotnost tome sredstva masovne komnkacje, mo blzrajć neprjateljsk raspoložen pblk, l mšljenja razlčth nte resnh grpa zastavljaj provođenje određene poltke. Ovo poglavlje sa drž prmjere stdja koje se bave najrazlčtjm tjecajma kojma je pod ložna javna poltka SAD nekm evropskm zemljama.»postalo je moderno«, kaže RoDert Mccgrosso,»krvt sredstva nasovne komnkacje za većn na conalnh problema, kao što s apata njenh građana, opadanje odgojnh krterja, l povećana stopa krmnala.korpcje.«na nekolko prmjera rbanh problema ator spjeva ta kav stav relatvzrat, a neke postavtke dovest pod znak ptanja. Članak»Te levson and rban crses«stoga pred stavlja objektvn stdj o sbjektv nm mšljenjma kojoj Mccgrosso kao povjesnčar daje koncznost vre mensk determnranost. Poztvn c vlzacjsk log televzje kao med 218 ja nastoj dokazat Davd Halberstam, novnar vrjednost Poltzerove nagrade, koj člank»televsonng the Vetnam war«bran hpotez o te levzj kao faktor skraćenja Vjet namskog rata. Čnjenca da s to doba mnog amerčk domov posjedo val televzjske prjemnke, čnla je vjetnamsk skob»ratom z fotelje«.»mnog stražvač tvrde, kaže Halberstam, da s mase ljd kljčjć vladne slžbenke, sljed stravčnh przora naslja smrt svakodnevno prezentranh ptem televzje, promjenl stav o rat, počel razmšlja t zašto amerčk momc gbe glave»tamo negdje na stok«boreć se krajnjoj lnj za ekspanzonstčke te žnje SAD. Ator također smatra da se bdć ratov mog skratt, odno sno ma vrjeme preknt kolko se ljdma na vrjeme čne nazočnm sve ratne strahote. Redov spsan o ovom problem dobvaj na težn ka da se zna tko je Davd Halberstam. Kao dopsnk New York Tmesa do bar do rata proboravo je Hanoj na borbenm lnjama, vdjevš svo jm očma ono o čem je pentagonslka admnstracja čtala z slžbenh bltena. Dors A. Graber, rednca ovog zbornka mala je zasgrno valjan razlog kada je najosjetljvj najnegodnj tem vezan za masovne me dje kao aktvne česnke na amerč koj poltčkoj scen ostavla za sam kraj knjge. Kolko god svjest komnkologa poltčkh socologa za govornka cvlzacjske loge masov nh medja potskvan, problem zlo potrebe štampe, radja televzje na meće se kao nezaoblazan. Medj pred stavljaj moćnog poltčkog aktera. Što se dešava kada se ta moć zlopo trjeb? Što se dešava kada sredstva masovne komnkacje postan advo kat nečjh posebnh nteresa, mje

6 RECENZI/E I PRIKAZI sto otvorena scena za šrok spektar stavova mšljenja? Odgovor na ovo ptanje kada se rad o SAD, sko je vezan z prv amandman (koj spreča va kongres podzmanje blo kakvh akcja koje b seb kljčvale ogra nčavanje slobode štampe. Stoga s masovn medj, zzmemo l ogran čen kontrol od strane državnh s dova, nesptan korštenj vlastte moć. To kljčje slobod podrške l krtke vladne poltke flozofje blo namjerno l nenamjerno, te po dršk l štnj odnos na proble me pojednh nteresnh grpa. Tako to stoj amerčkom stav. U praks je stacja ponešto drgačja. 0 tom problem govor prlog»pentagon pa pers case«, koj predstavlja do par nce koja se vodla zmeđ»new York Tmesa«amerčke vlade oko ptanja korštenja nekh povjerljvh podata ka o vanjskoj poltc SAD tok v jetnamskog rata. Iako je na ptanje da l vlada može štamp sprječt objavljvanj materjala koj se odno se na sgrnost nacje, federaln sd zrekao svoje»ne«, događaj praks šl s drgm tokom. Nakon nekolko»vrćh«članaka o stoj problematc, zbornk završava raspravom o tjecaj velkh mltna conalnh komnkacjskh sstema na poltlk poltčke stavove drgh ze malja. John C. Merrll Herbert I. Schller pš o tr najveće amerčke TV stance, ABC, NBC, CBS, novn skm agencjama Assocated press UPI-, kao o zvozncma amerčkog poltčkog mšljenja Evrop ze mlje Trećeg svjeta. Na kraj treba reć da zbornk»meda power m poltcs«predstavlja zzetno nteresantn stdj, -koja n zom teoretskh al»emprjskh«na psa, čtaoc daje vd već do po ltčke svakodnevce Sjednjenh Ame rčkh Država. Za bdće čtaoce jed n problem mogl b predstavljat nek specfčn zraz z amerčkog poltč kog žvota s kojma smo m, želeć h prevest, mal poprlčnh proble ma. Međtm, osnovne teze ove knj ge, dovoljno s jasno eksplctno zražene. Bojan Lncer Mradf Klenovć OTKRIVANJE NESVJESNOG GRADITELJI PSIHOANALITIČKIH TEORIJA Svremena msao, Zagreb, 1988, str. Ono što je odvajkada zanmalo ljde svh epoha blo je ptanje ljd skog žvljenja; ptanje samog čovjeka, njegova pshčkog strojstva odnosa s drgm ljdma; ptanje stne, sre će samog smsla da se nastav žvot, a svakako tme da se spozna cjelok pno strojstvo bća spoznatog na dvo jak načn: Ikao bološke pshološke jednke. Prema tome postojala s razmmolaženja spoznaj, te s na razlčte načne prdavan atrbt čo vjek, ovsno o strojstv same spo>znaje prmarne odrednce, koje s važne za njegov karakterzacj. Do jednog jednstvenog pogleda raz mjevanja nje došlo, što vjek osta vlja perspektve novm generacjama da se znova vraćaj na vječna pta nja smsla, težnje, stne sreće čo vjeka. Ono s čme b se većna ljd 219